Kohezijska politika EU-a: Hrvatskoj devet milijardi eura od 2021. do 2027.
Hrvatska će u okviru sporazuma o partnerstvu s Komisijom primiti ukupno 9 milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija te zelene i digitalne tranzicije. Ova će ulaganja pomoći u smanjenju regionalnih gospodarskih razlika i poboljšanju vještina, osposobljavanja i mogućnosti zapošljavanja. Sredstvima EU-a poticat će se i razvoj konkurentnog i inovativnog hrvatskog gospodarstva usmjerenog na izvoz.
Prema otpornom gospodarstvu s nultom stopom neto emisija ugljika. Hrvatska će za klimatske ciljeve izdvojiti gotovo 31 % sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i 39 % sredstava iz Kohezijskog fonda. U konkretnim brojkama, 2,56 milijardi eura pomoći će u poboljšanju energetske učinkovitosti, povećanju udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije do 60 % u 2030., jačanju kružnog gospodarstva, otpornosti na klimatske promjene i biološke raznolikosti. U ostvarivanje potonjeg cilja uložit će se više od 650 milijuna eura. Nadalje, 179 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju ublažit će učinke zelene tranzicije na gospodarstvo i zapošljavanje. Ovo će se postići dekarbonizacijom energetski intenzivnih industrija, jačanjem poduzetništva i ulaganjem u vještine radnika, diversifikacijom gospodarstva u najpogođenijim regijama, jačanjem suradnje između poduzeća i istraživačke zajednice te povećanjem mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada.
Jačanje gospodarske konkurentnosti i digitalizacije. Sredstvima u iznosu od 1,7 milijardi eura iz EFRR-a namijenjenima povećanju konkurentnosti i internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća (MSP) i poboljšanju vještina zaposlenika poduprijet će se inovativna i pametna gospodarska preobrazba Hrvatske.
Smanjivanje regionalnih razlika. Ulaganja će se provesti na području cijele Hrvatske, uključujući njezine najsiromašnije dijelove; gotovo 500 milijuna eura namijenjeno olakšavanju industrijske tranzicije u hrvatskim regijama pridonijet će poboljšanju međunarodne konkurentnosti. Osim toga, 12 % sredstava iz EFRR-a bit će namijenjeno urbanom razvoju, a oko 3 % razvoju pametnih i održivih otoka. Veća potpora predviđena je i za planinska područja. Na taj će način fondovi EU-a pomoći svim dijelovima Hrvatske da dostignu gospodarski i socijalno razvijeniji glavni grad Zagreb i najrazvijenije regije EU-a.
Poboljšanje povezanosti. Gotovo milijarda eura namijenit će se za poboljšanje regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti u svim sektorima, uključujući razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne prometne mreže povezane s transeuropskom mrežom TEN-T, i omogućiti itekako potrebna poboljšanja nacionalne željezničke infrastrukture i daljnji napredak u pomorskom prometu u priobalju Hrvatske.
Socijalna uključenost, zapošljavanje, obrazovanje, osposobljavanje. Gotovo 2,5 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF +) i EFRR-a iskoristit će se za poticanje kvalitetnog zapošljavanja i za vještine, obrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge. Dobro osmišljena aktivna potpora zapošljavanju, posebno za žene, mlade i ranjive skupine, bit će popraćena poboljšanjem kapaciteta institucija na tržištu rada, kao što su javne službe za zapošljavanje, primjerice digitalizacijom. Ulaganja na svim razinama obrazovanja omogućit će konkretna poboljšanja u obrazovnom sustavu, od rane skrbi za djecu do obrazovanja odraslih. Tim će se ulaganjima ojačati i usavršavanje i prekvalifikacija radi bolje usklađenosti s novim potrebama na tržištu rada i razvoju temelja za individualne račune za učenje. Riziku od siromaštva i socijalne isključenosti posebno su izložene starije osobe, žene i osobe s invaliditetom. Zbog toga će se temeljem strateškog mapiranja potreba osigurati znatna sredstva iz ESF-a + za ulaganje u sustav socijalne skrbi i prijelaz s institucijskih socijalnih usluga na socijalne usluge koje se pružaju u zajednici, posebno kad je riječ o pomoći osobama s invaliditetom, dugotrajnoj skrbi i pomoći za najpotrebitije. Sporazumom o partnerstvu osigurat će se potpora i za osposobljavanje medicinskog osoblja i jačanje sustava hitne medicinske pomoći i usluga telemedicine.
Održivo ribarstvo. Iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu uložit će se 244 milijuna eura u održivo ribarstvo i zaštitu morske bioraznolikosti i ekosustava u Jadranskom moru. Iz ovog će se fonda podupirati i razvoj održivih i niskougljičnih sektora akvakulture i prerade, gospodarska i društvena vitalnost ribarskih zajednica te provedba međunarodnog upravljanja oceanima. Sve podržane mjere pomoći će Hrvatskoj da doprinese ciljevima zajedničke ribarstvene politike, kao i ključnim prioritetima politike EU-a navedenima u europskom zelenom planu, strategiji „od polja do stola” i strategiji za bioraznolikost.
Izvor i više informacija: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
Vizual: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj